Protiv pjesama Dajemo ti slavu i Hosana u visini

Prije koju nedjelju bio sam na župnoj misi u filijalnoj crkvi. To je jedina misa taj dan u toj crkvi i većina župljana idu na tu misu. Uglavnom su to stariji ljudi, nešto djece, manje mladih. Te nedjelje se zatekao bend u crkvi. Veliki razglas, pojačala, gitare, električne, akustične, mikrofoni, pjevačica, bass gitara i tako. Bilo mi je jasno da neće izvoditi gregorijanske korale i pučke pjesme, što će reći da su na repertoaru bile moderne duhovne šansone.

Problem tih modernih duhovnih šansona  je što one ili nemaju veze s liturgijom toga dana (neke nemaju veze s katoličkom liturgijom uopće) ili imaju vrlo malo veze. Često su to pjesme vrlo površnog duhovnog sadržaja, plitkog značenja, lošeg glazbenog izričaja i vrlo brzo dosade. Ima tu i pjesama koje su baš dobro prilagođene novoj liturgiji, no one su zaista rijetkost i zahtjevnije su za izvođenje stoga se često i izbjegavaju. Neke su lako pjevljive, no većina ih nije. Mnoge su prevedene bez ikakvog smisla s engleskog jezika i uglavnom su protestantskog porijekla, što govori da su još više upitne.  Njihova uporaba najviše se opravdava tzv. misama za mlade, zabavnije su, nisu uštogljene i sl.

Komplikacije nastaju kod dijelova sv. mise gdje se neke pjesme koje uopće nisu prigodne kao npr. pjesma Dajemo ti slavu. Molitva Slava Bogu na visini jedna je od najstarijih molitava kršćanstva, dio liturgije od početka Crkve, izvorni izričaj vjere u Presveto Trojstvo. To se ne može jednostavno zamijeniti s riječima pjesme Dajemo ti slavu. Riječi te pjesme imaju vrlo malo dodirnih točaka s veličanstvenom molitvom Slave. Znano mi je da se u božićno doba može zamijeniti ta molitva s određenom pjesmom, ali to je iznimka koja potvrđuje pravilo.

Još jedna pjesma koja apsolutni promašaj jest pjesma Hosana u visini. Ta vesela, ritmična, glasna pjesma koja je počesto praćena pljeskom u većini slučajeva se pjeva umjesto Svet, svet, svet. Zašto je promašaj? Jednostavno jer nakon nje slijedi najvažniji dio Mise – Prikazanje – Žrtva! Pjesma uzrokuje rastresenost, nesabranost i ne može uvesti u misterij koji nakon nje slijedi. I jedina poveznica s himnom Svet, svet, svet jest stih Hosana u visini – što još više ukazuje na neprikladnost te pjesme u tome trenutku.

Također je problem kada se umjesto Jaganjče Božji pjevaju pjesme o miru, o ljubavi i nešto slično tj. pjesme koje nemaju veze s tim trenutkom jer pružanje mira može biti izostavljeno u misi. Koncentracija uopće nije na Jaganjcu koju oduzima grijehe svijeta, nego na čovjeku koji pruža mir.

Često se psalam zamjeni nekom pjesmom koja nije psalam ili s pjesmom Gospodin je pastir moj iako taj psalam taj dana uopće ne paše.

Većina nema problem s ovim primjedbama i nazvat će one koju prigovaraju na ovakve stvarima farizejima, dosadnjakovićima i sličnima. Ali većina također ne poznaje važnost liturgije, a niti smisao, a takvih ima i među klerom. Misa nije neki društveni događaj, nego susret s Nebom. To je nešto što nas nadilazi. No, indiferentnost prema liturgiji je pokazatelj krize kateheze i poznavanje vlastite vjere. Liturgija se gleda kao nešto sekundarno i to je problem.

Iskreno, nema ništa protiv duhovnih šansona ako se one smisleno koriste i ako su dostojanstveno izvedene. Poznajem neke zborove koji to vrhunski rade. No, ponekad to prelazi u lakrdiju.

Postoje upute koje preporučujem pročitati.

PS. Danas sam bio na jednostavnoj misi u jednom samostanu. Pjevala se Misa de Angelis na hrvatskom jeziku. Misa je odmah poprimila drugačiji, svečaniji, mističniji oblik. Zašto to odbacujemo i prihvaćamo nešto što nije katoličko?

Oglasi

5 thoughts on “Protiv pjesama Dajemo ti slavu i Hosana u visini

    • “Većina nema problem s ovim primjedbama i nazvat će one koju prigovaraju na ovakve stvarima farizejima, dosadnjakovićima i sličnima.
      Misa nije neki društveni događaj, nego susret s Nebom. To je nešto što nas nadilazi.”
      Ove si rečenice sasvim dobro upotrijebio, žalosno je što ih ne razumiješ. Naime većina i jest prihvatila puno lakše ove pjesme od gregorijanskih korala. Razlog je veoma jednostavan.
      Ove pjesme, koje su tebi vjerojatno kao i većini ljudi više naviklih na dobru staru klasičnu misu, u velikom broju mladih ljudi pobuđuju divne osjećaje koji ih i povezuju sa samim nebom, osim ako ne želiš osporiti i negirati utjecaj Duha Svetoga u mladim ljudima kroz misu, klanjanje ili molitvene susrete.
      Moje osobno mišljenje jest da je ta “lakrdija” jedan od uzroka sve većeg obraćenja mladih ljudi, sve veće odluke na pozive za svećenike ili časne sestre/braću, sve većeg povezivanja mladih ljudi u brakove, čvrsta prijateljstva ili poslovna partnerstva. Ali vjerujem da osobe koje to nisu iskusile ne mogu ni shvatiti o čemu je riječ. Jednako kao da i slijepcu pokušavaš objasniti plavu boju. Ali sve u svemu lijep ti je blog i samo tako nastavi. Veliki pozdrav i Bog te blagoslovio.

      • Zahvaljujem ti na komentaru, Andrej. Osvrnut ću se na njega, nemoj mi zamjeriti na malo oštrijem tonu, ne volim sladunjavost. Dakle:

        – Ove si rečenice sasvim dobro upotrijebio, žalosno je što ih ne razumiješ.

        Da te rečenice ne razumijem ne bih ih ni napisao.

        – Naime većina i jest prihvatila puno lakše ove pjesme od gregorijanskih korala.

        Naime, većina se nikada nije ni susrela s gregorijanskim koralima. Tako da ti ta teza ne stoji.

        – Razlog je veoma jednostavan. Ove pjesme, koje su tebi vjerojatno kao i većini ljudi više naviklih na dobru staru klasičnu misu, u velikom broju mladih ljudi pobuđuju divne osjećaje koji ih i povezuju sa samim nebom, osim ako ne želiš osporiti i negirati utjecaj Duha Svetoga u mladim ljudima kroz misu, klanjanje ili molitvene susrete.

        Razlozi su puno kompliciraniji. Ja nisam navikao na “dobru staru klasičnu misu” (ne mogu ne primjetim sarkazam), ja sam još vrlo mlad i obratio sam se na misama s ovim duhovnim šansonama, a dobroj staroj klasičnoj misi sam bio svega tri puta. Duh Sveti djeluje na razne načine, čak i loših i neprikladnih pjesama. Sve je dopušteno, ali sve i ne koristi…. (sv. Pavao)

        – Moje osobno mišljenje jest da je ta “lakrdija” jedan od uzroka sve većeg obraćenja mladih ljudi, sve veće odluke na pozive za svećenike ili časne sestre/braću, sve većeg povezivanja mladih ljudi u brakove, čvrsta prijateljstva ili poslovna partnerstva.

        Da ponovim gore što sam rekao: “Iskreno, nema ništa protiv duhovnih šansona ako se one smisleno koriste i ako su dostojanstveno izvedene. Poznajem neke zborove koji to vrhunski rade. No, ponekad to prelazi u lakrdiju.” Ponekad, ne uvijek – PONEKAD. LAKRDIJA nije svaki put. Čitaj malo potpunije.

        – Ali vjerujem da osobe koje to nisu iskusile ne mogu ni shvatiti o čemu je riječ. Jednako kao da i slijepcu pokušavaš objasniti plavu boju. Ali sve u svemu lijep ti je blog i samo tako nastavi. Veliki pozdrav i Bog te blagoslovio.

        Ja sam koju godinu proveo u karizmatskoj zajednici koja potencira duhovne šansone i svjetovne šansone gdje se, recimo, umjesto riječi žene, stavi Isus. Dobro znam o čemu pričam. Da ne znam, ne bih ni pisao o tome.

        U pokušaju konstruktivnog komentara, još si me i uvrijedio i nazvao me slijepcem. No, ne zamjeram ti.

        Hvala na pohvalama i Božji blagoslov.

      • Veliki pozdrav Lex ili koja god osoba se krila iza ovoga komentara 🙂

        Oprosti mi ako sam malo grublje reagirao, nisam te nikako imao namjeru uvrijediti i kao što rekoh blog ti je sjajan.
        Hvala ti na tako brzom odgovoru te iz poštovanja prema tebi vjerujem da bih trebao napisati par riječi.

        Činjenica jest da će se u odnosu na ovu temu ljudi opredijeliti ili za ili protiv upotrebe duhovne glazbe prikladne ovomu vremenu, vremenu u kojemu sada živimo. Prvo bih se želio osvrnuti na tvoju tvrdnju da se većina ljudi nije ni susrela sa gregorijanskim koralima.

        Iz mojega stajališta mislim da je zastupljenost obje vrste duhovne glazbe podjednaka, jedina varijacija jest vjerojatno u rasponu godina. Dok su mladi ljudi većinom navikli na moderniju duhovnu glazbu oni nešto stariji su navikli na duhovne šansone i korale prilagođene vremenu njihove mladosti. Međutim velika razlika između ove dvije vrste glazbe jest u plodovima.

        Dok je prije nekoliko desetaka godina većina vjernika radilo na poljama ili ostalim teškim fizičkim poslovima kao što je još uvijek slučaj u nekim selima lijepe naše i dok su vjernici na misi tražili utjehu i odmor u samoj misi od teškog posla, dok su dolazili moliti Gospodina za uspješnu žetvu, sklad u obitelji ili svoje pokojnike, sporiji i laganiji tempo duhovne glazbe bio je itekako prihvatljiv i potreban.

        Međutim u ovim vremenima gdje su mladi bez posla, gdje je napad kroz izlaske, blud, alkohol daleko veća, gdje su mladi u daleko težoj i očajnijoj, a da ne kažem stresnijoj situaciji potrebna je dosta velika snaga Duha Svetoga da ih vrati da ne skrenu sa Gospodinovog puta, da im dušu od pakla spasi. I sam kažeš da si se obratio upravo uz prisutstvo te glazbe protiv koje se sada boriš.

        Prvo bih te zamolio da pogledaš malo širu sliku tj. na sve mlade u svome okružju. Primijetit ćeš slijedeće karakteristike kod mladih ljudi: depresiju, usamljenost, tromost, bludnost, ovisnost o alkoholu ili u težim slučajevima drogi… Sada bih te zamolio da pročitaš 7. poglavlje Evanđelja po Mateju, molim te osvrni se na retke

        1-5 osuđuješ druge, osuđuješ mlade koji svojom pjesmom osim što je žele prinijeti Bogu žele što više mladih privući stvarajući tako jako veliki i divni kotač ogromne Božje ljubavi, sam naslov ti je “Protiv pjesama Dajemo ti slavu i Hosana u visini”

        6 nakon što si i sam progledao i obratio se iz tko zna kakvoga života, kao i ja i mnogo mladih kroz te pjesme sada ih ideš pogaziti.

        12 Zamisli da su prije tvog obraćenja ove pjesme ukinute, zabranjene kao u doba komunizma. Duboko vjerujem da bi i tada Gospodin u svojoj ogromnoj ljubavi i milosti pronašao put do tvoga srca, ali zar bi zaista htjeo riskirati i kockati sa svojom dušom.

        15-20 Upravo sam zbog ovoga i počeo pisati kroz 7. poglavlje Matejeva Evanđelja. Kao što sam i rekao pogledaj vrijeme u kojemu živimo, žalosno jest ali doba je to koje je i mladi su u situaciji u kojoj jesu. Jako veliku ulogu i imaju pjesme ovoga vremena koje osim što mlade približavaju samoj crkvi kao ustanovi u ovome vremenu u kojemu jesmo dodatno stimuliraju njihove emocije približavajući ih Gospodinovoj ljubavi i uvelike mjenjajući njihovo stajalište, njihovo zalaganje kako za sebe tako i za zajednicu i njihov odnos sa Bogom.

        Sveta misa i jest u većini slučajeva prvi kontakt mladih sa duhovnošću. Na svetoj misi u većini situacija saznaju za događaje u njihovoj župi pa time i molitvene zajednice, susrete i sl. Zar zaista misliš da nije farizejski, sebično i oholo žrtvovati jako veliki broj mladih duša koje još nisu obraćene kako bi bila zadovoljena forma Svete Mise. Sam smisao i svrha Svete Mise jest dubok kontakt sa Gospodinom što se najviše očituje u samom primanju Svetog tijela njegova, zahvaljivanje na svemu što nam je dao i molitva za sve što tek slijedi a također i kajanje i molitva za oprost grijeha. Napominjem tvoje rijeći nisu za gregorijanski koral već protiv duhovne glazbe ovoga vremena.

        Nadam se da te ovaj tekst nije uvrijedio iako je malo dugačak i želim ti svu sreću i Božju ljubav u slijedećim postovima.

        Pozdrav iz Rijeke i Božji Blagoslov.

      • – Veliki pozdrav Lex ili koja god osoba se krila iza ovoga komentara
        Oprosti mi ako sam malo grublje reagirao, nisam te nikako imao namjeru uvrijediti i kao što rekoh blog ti je sjajan.
        Hvala ti na tako brzom odgovoru te iz poštovanja prema tebi vjerujem da bih trebao napisati par riječi.
        ***
        Hvala na pohvalama, vjerujem da nisi mislio me uvrijediti, zato sam rekao da ti ne zamjeram. Hvala ti i ona ovome odgovoru.

        – Činjenica jest da će se u odnosu na ovu temu ljudi opredijeliti ili za ili protiv upotrebe duhovne glazbe prikladne ovomu vremenu, vremenu u kojemu sada živimo. Prvo bih se želio osvrnuti na tvoju tvrdnju da se većina ljudi nije ni susrela sa gregorijanskim koralima.
        ***
        Razlikujemo liturgijsku, crkvenu i duhovnu glazbu. Obrazuj se po tome pitanju malo.

        – Iz mojega stajališta mislim da je zastupljenost obje vrste duhovne glazbe podjednaka, jedina varijacija jest vjerojatno u rasponu godina. Dok su mladi ljudi većinom navikli na moderniju duhovnu glazbu oni nešto stariji su navikli na duhovne šansone i korale prilagođene vremenu njihove mladosti. Međutim velika razlika između ove dvije vrste glazbe jest u plodovima.
        ***
        Imam dovoljno godina pa mogu ustvrditi da se gregorijanski korali koriste vrlo rijetko. Gregorijanski koral je potisnut iz uporabe nakon II. vatikanskog koncila.

        Razlika nije u plodovima, razlika je u tome što se gregorijanski koral ne koristi u našoj liturgijskoj sredini. Nigdje se ne govori o njegovo duhovnosti, značaju za liturgiji, za dubinu i sve ostalo. Izjednačavanje vrijednosti gregorijanskog korala s duhovnim šansonama današnjeg vremena je malo neozbiljan.

        – Dok je prije nekoliko desetaka godina većina vjernika radilo na poljama ili ostalim teškim fizičkim poslovima kao što je još uvijek slučaj u nekim selima lijepe naše i dok su vjernici na misi tražili utjehu i odmor u samoj misi od teškog posla, dok su dolazili moliti Gospodina za uspješnu žetvu, sklad u obitelji ili svoje pokojnike, sporiji i laganiji tempo duhovne glazbe bio je itekako prihvatljiv i potreban.
        Međutim u ovim vremenima gdje su mladi bez posla, gdje je napad kroz izlaske, blud, alkohol daleko veća, gdje su mladi u daleko težoj i očajnijoj, a da ne kažem stresnijoj situaciji potrebna je dosta velika snaga Duha Svetoga da ih vrati da ne skrenu sa Gospodinovog puta, da im dušu od pakla spasi. I sam kažeš da si se obratio upravo uz prisutstvo te glazbe protiv koje se sada boriš.
        ***
        Argument koji si da u ovom prvo paragrafu o sporijem i laganijem tempu nije valjan. Upravo obrnuto, u ubrzanom tempu današnjeg života nama je potrebna laganija glazba i sporiji tempo. Jer liturgija nam treba pružati ono što nam ovaj svijet ne pruža.

        No, ne znam na što si ciljao, jer u drugom dijelu si skrenuo na nešto sasvim općenito. Naime, spasenje duše ovisi o čovjekovoj slobodi i odluci da prihvati Božju Milost u trenutku kada mu se Ona nudi, to nema veze s glazbom.

        Vjerujem da je čovjeku upravo potreban drugačiji tip glazbe poput gregorijanskog korala da ga odvoji od ovoga svijeta te da mu pruži osječaj transcendentalnog.

        Ja se nisam obratio uz prisustvo te glazbe, nego u krugu karizmatske zajednice. Za moje obraćenje je prije svega bila ključna ispovijed, a ne pjesma Velik si. I ne borim se protiv te glazbe, kao što sam već rekao u članku, nego se borim protiv njezine zloupotrebe na sv. misu.

        – Prvo bih te zamolio da pogledaš malo širu sliku tj. na sve mlade u svome okružju. Primijetit ćeš slijedeće karakteristike kod mladih ljudi: depresiju, usamljenost, tromost, bludnost, ovisnost o alkoholu ili u težim slučajevima drogi… Sada bih te zamolio da pročitaš 7. poglavlje Evanđelja po Mateju, molim te osvrni se na retke

        1-5 osuđuješ druge, osuđuješ mlade koji svojom pjesmom osim što je žele prinijeti Bogu žele što više mladih privući stvarajući tako jako veliki i divni kotač ogromne Božje ljubavi, sam naslov ti je “Protiv pjesama Dajemo ti slavu i Hosana u visini”

        6 nakon što si i sam progledao i obratio se iz tko zna kakvoga života, kao i ja i mnogo mladih kroz te pjesme sada ih ideš pogaziti.

        12 Zamisli da su prije tvog obraćenja ove pjesme ukinute, zabranjene kao u doba komunizma. Duboko vjerujem da bi i tada Gospodin u svojoj ogromnoj ljubavi i milosti pronašao put do tvoga srca, ali zar bi zaista htjeo riskirati i kockati sa svojom dušom.

        15-20 Upravo sam zbog ovoga i počeo pisati kroz 7. poglavlje Matejeva Evanđelja. Kao što sam i rekao pogledaj vrijeme u kojemu živimo, žalosno jest ali doba je to koje je i mladi su u situaciji u kojoj jesu. Jako veliku ulogu i imaju pjesme ovoga vremena koje osim što mlade približavaju samoj crkvi kao ustanovi u ovome vremenu u kojemu jesmo dodatno stimuliraju njihove emocije približavajući ih Gospodinovoj ljubavi i uvelike mjenjajući njihovo stajalište, njihovo zalaganje kako za sebe tako i za zajednicu i njihov odnos sa Bogom.

        ***

        Ja dobro znam u kakvom su stanju mladi danas, jer sam bio tu di su oni sada. Imam relativno dosta iskustva da mogu se kritički osvrnuti na neke stvari što i ovome članku činim.

        Ne osuđujem nikoga, nego govorim o neprikladnosti ovih pjesama svetoj misi.

        Nisam progledao zbog tih pjesama, one su irelevantne za moje obraćenje. Za moj život su značajnije molitve Gospodine smiluj se, Slava Bogu na visini, Svet, svet, svet te Jaganjče Božji i smatram da one ne bi trebale biti zamjenjene ovim lošim pjesmama. Dao sam svoje razloge zašto to mislim gore u članku. One jednostavno ne odražavaju narav sv. Mise.

        Još jednom te pjesme su irelevantne za moje obraćenje. Za moje obraćenje je zaslužna Božja milost i sakrament ispovijedi. Ta glazba može biti pokretač do Boga, ali u većini slučajeva nije, nego je to Gospodin sam putem raznih događaja u našim životama. Dao Bog da se zabrane ove pjesme na sv. misa i da budu samo dostupne na duhovnim seminarima, duhovnim koncertima, molitvama i slično.

        Emotivan odnos s Bogom jako brzo splasne i u većini slučajeva osoba ako se nije na pravi način povezala s Bogom putem volje i želje, taj odnos splasne poput gaziranog soka. Njegov okus obljutavi. Emocije nikada nisu dobre kada su same. Prenaglašavanje značenja ovih pjesama jest umanjivanje sakramenta sv. Mise.

        – Sveta misa i jest u većini slučajeva prvi kontakt mladih sa duhovnošću. Na svetoj misi u većini situacija saznaju za događaje u njihovoj župi pa time i molitvene zajednice, susrete i sl. Zar zaista misliš da nije farizejski, sebično i oholo žrtvovati jako veliki broj mladih duša koje još nisu obraćene kako bi bila zadovoljena forma Svete Mise. Sam smisao i svrha Svete Mise jest dubok kontakt sa Gospodinom što se najviše očituje u samom primanju Svetog tijela njegova, zahvaljivanje na svemu što nam je dao i molitva za sve što tek slijedi a također i kajanje i molitva za oprost grijeha. Napominjem tvoje rijeći nisu za gregorijanski koral već protiv duhovne glazbe ovoga vremena.

        ***

        Nažalost, današnje sv. mise su glavni odbijač mladih od duhovnosti, često isprivatizirane, površne, neprivlačne i politizirane one odbijaju ljude. Nemaju ništa mistično, nisu više kristocentrične, ne čuvaju tajnu utjelovljenja.

        Ne radi se ovdje o zadovoljavanju forme mise. Upravo se ovdje protiv toga bori jer danas se samo to radi, zadovolji se forma mise, oni minimalni uvjeti s tolikim mediokritetom da mladi i stari nemaju što primiti niti se čemu diviti jer je sve svjetovno, šansoniramo, površno i emotivno. I samim time se riskira spasenje duša koje nisu upoznale živoga Boga. Emotivno-glupasta atmosfera današnjeg čovjeka tragača ne ispunjava, on hoće autetično bogoštovlje. Duboki kontakt s Gospodinom se ne može ostvariti površnoću i mediokritetom. Nema svjesnosti da je ono što primamo doista Tijelo Kristovo, nema zahvale od buke duhovni pjesama prožitim svjetovnim nabrijanim duhom, niti tiše u kojoj je prisna molitva za pokajanje moguća.

        – Nadam se da te ovaj tekst nije uvrijedio iako je malo dugačak i želim ti svu sreću i Božju ljubav u slijedećim postovima.

        ***

        Nisi me uvrijedio, dapače, ovako emotivno površan komentar mi je smiješan.

        – Pozdrav iz Rijeke i Božji Blagoslov.

        ***
        Pozdrav tebi i Božji ti blagoslov.

        PS. provjeri gori link što sam stavio ispod balonske mise.

Komentari su isključeni.